Iako su zbog određenih mjera ograničavanja radi sprječavanja širenja korona virusa planirane aktivnosti za travanj i svibanj u spomen obljetnica Zrinskih odgođene Zrinska garda Čakovec u dozvoljenim ih se mogućnostima prigodno prisjetila.

Uz 9. spomendana – Dan pogibije Zrinskog i Frankopana, Dan Međimurske županije i 19. obljetnicu osnutka Zrinske garde Čakovec te 17. obljetnicu prvog postrojavanja gardista u Prelogu, u petak 30. travnja izaslanstva Zrinske garde Čakovec i Međimurske županije položila su vijenac i zapalila svijeće kod spomenika Oproštaj u dvorištu Zrinskoga grada u Čakovcu. Tog su nadnevka 1671. godine u Bečkom Novigradu mučenički pogubljeni Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan koji su u montiranom sudskom procesu od strane Habsburške monarhije kao urotnici nepravedno osuđeni radi izdaje na smrt.

U izaslanstvu Zrinske garde bili su predsjednik Đuro Bel, dopredsjednici Dražen Berkopić i Josip Zorčec, počasni predsjednik Alojzije Sobočanec, te nadzapovjednik Alojzije Šestan i kuma zastave Bernarda Cecelja, a pridružili su im se i međimurski župan Matija Posavec te u ime Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" Zmajski stol Čakovec Marijan Ramuščak. Prigodno slovo o tom tragičnom činu koji je promijenio povijesni tijek zbivanja unutar ondašnjih hrvatskih krajeva i posebno sudbine ostalih članova obiteji Zrinski izrekao je gardin predsjednik Đuro Bel, a molitvu za pokojne članove obitelji Zrinski i Frankopan predvodio je gvardijan Franjevačkog samostana i župnik Župe svetog Nikole biskupa u Čakovcu fra Željko Železnjak.

U petak, 1. svibnja, izaslanstvo Zrinske garde Čakovec zapalilo je kod spomenika Nikoli VII. Zrinskom Čakovečkom "Orao" na Trgu Republike u Čakovcu svijeće povodom 400. obljetnice njegova rođenja. U izaslanstvu su bili predsjednik Zrinske garde Čakovec Đuro Bel, počasni predsjednik Alojzije Sobočanec, dopredsjednici Josip Zorčec i Dražen Berkopić, dozapovjednik Mladen Obadić te član Darko Orehovec. Izaslanstvo je povodom obljetnice vojno-redarstvene akcije Bljesak položilo vijenac i zapalilo svijeće kod spomenika stradalim braniteljima Domovinskog rata iz Međimurja u Perivoju Zrinskih.

Grof Nikola VII. Zrinski Čakovečki rodio se u Čakovcu 1. svibnja 1620. godine. Bio je  izuzetna osoba te je svojim životom obilježio ne samo povijest grada u kojem je rođen i živio, već je ostavio duboki trag u hrvatskoj povijesti i kulturi, kao i u srednjoeuropskim krugovima. Uz to što je bio hrvatski ban i vojskovođa bio je i pjesnik, te je osnovao i čuvenu knjižnicu. Bio je aktivan u javnom i političkom životu ondašnjih hrvatskh područja pod krunom Habsburške Monarhije, junak u obrani od Osmanlija, a osim što je započeo s rekonstrukcijom dvorca u Čakovcu u kojem je živio bio je i graditelj Novog Zrina, kao jedne od obrambenih utvrda. Nastojeći da hrvatski staleži i redovi budu složni kako bi se Hrvatska i Ugarska oslobodile od osmanlijske vlasti te se osamostalila kao zasebna država život je posvetio tom cilju. Kako je branio i dijelove Ugarske osobno je izjavio kako je svjestan da je "Hrvat, i to Zrinski". Između ostalog zaslužan je što je 1659. godine osnovan franjevački samostan u Čakovcu. Posebno su za proučavanje vrijedna njegova pjesnička i književna djela, kao i njegov znanstveni rad. Poginuo je u lovu 18. studenoga 1664. godine u Kuršanskom lugu.

  • CK105 - 1
  • CK105-2
  • CK304-1
  • CK304-2
  • CK304-3
  • CK304-4
  • CK304-5